PISMO GENERALNOG MINISTRA SIROMAŠNIM SESTRAMA POVODOM SVETKOVINE SVETE MAJKE KLARE 2022.

ZA OBNOVU NAŠEG SAMOSTANA

Draga braćo i sestre, prijatelji i dobročinitelji, poštovani posjetitelji naše stranice!

Prvi put na našoj stranici objavljujemo obavijest gdje molimo za pomoć. Niže navedeni tekst daje uvid u stanje zgrada našega samostana.

U razornom potresu koji je pogodio grad Zagreb i bližu okolicu 22. 3. 2020. nastala su ozbiljna oštećenja na starijem kompleksu našega samostana. Detaljan stručni pregled od strane statičara i arhitekta ustanovio je da su se pregradni zidovi uslijed potresa odvojili od nosive konstrukcije te popucali. Stropni drveni grednik je izvitoperen i upitne stabilnosti. Budući da je općenito taj dio samostanskog kompleksa upitne mehaničke otpornosti i stabilnosti, stručnjaci su mišljenja da nije isplativo ulagati u taj dio samostana već ga je potrebno srušiti.

Drugi razorni potres, koji je 29. prosinca 2020. pogodio Petrinju, prouzročio je dodatne štete na zgradama našega samostana i crkve.

Višegodišnji problem našeg samostanskog posjeda je i klizište na zapadnom dijelu našega imanja koje je uzrokovalo slijeganje nove zgrade prema zapadu kao i rušenje betonske ograde (klauzurnoga zida) na više mjesta.

Prvo s čime bismo započeli jest obnova našega klauzurnoga zida koji je načet klizištem prije nekoliko godina, a potres ga je sada dodatno oštetio te sada predstavlja opasnost sestrama, ali i vanjskim ljudima jer je jako popucao te je uvelike nagnut u odnosu na tlo. Osim što nam razrušeni zid predstavlja opasnost od daljnjeg urušavanja dodatan problem su nam i životinje koje nam ulaze u dvorište te mogućnost ulaska ljudi. Budući da je klauzura jedna od glavnih karakteristika našega načina života, zid kao takav je nužan za postojanje našega samostana.

Tu je i pitanje stanja naše samostanske crkve koju bi valjalo toplinski izolirati.

Obraćamo vam se stoga s molbom da biste nas financijski poduprli. Hvala na svakoj vašoj pomoći. Zajedno sa svim sestrama, molim da vas Gospodin blagoslovi.

Vaša,

s. Marija Ivana Dolinar,

opatica Samostana sv. Klare

Podaci za plaćanje:

Samostan svete Klare, Kvaternikova 167, 10000 Zagreb

Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, 10000 Zagreb

IBAN: HR9223400091511081839

SWIFT/BIC: PBZGHR2X

Dear brothers and sisters, friends and benefactors, respected visitors of our web-page!

For the first time we publish a notice on our site where we ask for help. The text below gives an insight into the condition of our convent buildings.

The devastating and powerful earthquake that hit Zagreb and its neighbouring counties on the 22 March 2020, has caused serious damage to the older building of our Convent. A detailed examination from certified static and architectural institutions, found that the partition walls have separated themselves from the load-bearing structure and have cracked as a result of this earthquake. The wooden ceiling beams have twisted and are of questionable stability. Moreover, as the remaining part of this older complex in general is of questionable mechanical resilience and stability, the experts are of the opinion that it is not profitable to restore this, but rather it is necessary to completely rebuild it.

On the 29 December 2020, another strong earthquake that hit Petrinja, which is about 40 km from Zagreb, caused additional damages to the buildings of our Convent and also of our Church.

Opširnije...

Primjer sam vam dao: ljubite jedni druge

Primjer sam vam dao: ljubite jedni druge

Crkva je na zemlji hodočasnica. Sveti Franjo i sveta Klara promatrali u svoj život nasljedovanja siromašnoga raspetoga Krista kao hodočasnički, život koji nam ne pruža gdje ćemo si nasloniti glavu, kao što je ni Sin Božji nije imao gdje nasloniti. Gospodin nas međutim daje jedne drugima ne kao zakon koji imamo vršiti, nego kao nešto vlastito samom božanskom životu: „Kao što si ti, Oče, u meni i ja u tebi, neka i oni u nama budu“ (Iv 17,21).

Pravilo sv. Klare je zakonik o „načinu svetoga jedinstva“ i „najuzvišenijeg siromaštva“ (PrKl, Uvod, 16), nadahnut riječima i spisima svetoga Franje. Način svetoga jedinstva, to jest život bratske zajednice, ima svoj izvor i ujedno svoj najkonkretniji plod u „jedinstvu duha“ (PrKl, Uvod, 5). Izvor, jer je Duh Sveti bit ljubavi koja ujedinjuje različite udove u jedno tijelo; plod, jer uzajamna ljubav sve više otvara daru Duha koji utvrđuje međusobno jedinstvo.

Evo nekih propisa iz Pravila sv. Klare koji poput ograde štite „malo stado“ (OporKl 46) da ostane u tom daru koji ljudski individualizam i isključivost čine osjetljivim. „A opatica i njezine sestre moraju se čuvati da se ne srde i ne uznemiruju zbog čijega grijeha; jer srdžba i uznemirenost priječe ljubav u njima i u drugima. (…) A opominjem i potičem u Gospodinu Isusu Kristu sestre da se čuvaju svake oholosti, isprazne slave, zavisti, pohlepe, brige i skrbi za ovaj svijet, ogovaranja i mrmljanja, nesloge i podjela. A neka se brinu da uvijek jedne s drugima čuvaju jedinstvo uzajamne ljubavi, koje je sveza savršenstva. (…) Opatica se mora osobno i po drugim sestrama pomno raspitati o bolesnim sestrama, glede razgovora, hrane i drugih potreba koje nameće njihova bolest, i za njih se prema mogućnosti mjesta s ljubavlju i milosrdno pobrinuti. Sve se naime moraju brinuti za svoje bolesne sestre i služiti im, kao što bi željele da se njima služi da ih pritišće kakva bolest. Neka s pouzdanjem jedne drugima očituju svoju potrebu. Pa ako majka ljubi i njeguje tjelesnu kćer svoju, koliko jače mora sestra ljubiti i njegovati sestru svoju duhovnu“ (PrKl, 9,5-6;10,6-7;8,12-16). U Oporuci također: „Pa iz ljubavi prema Kristu ljubeći jedne druge vani djelima pokazujte ljubav koju unutra imate, kako bi potaknute ovim primjerom sestre uvijek rasle u ljubavi prema Bogu i u uzajamnoj ljubavi. (OporKl 59-60).

Sljedbenice svete Klare, koje su iza sebe ostavile zapisana svoja duhovna iskustva, progovaraju i o temi bratske ljubavi. Tako sv. Katarina Bolonjska svojim živahnim načinom ukazuje na mrmljanje, pojavu čestu u našim zajednicama, koje bi trebale postati prava bratstva: „Koji bi jezik mogao dostatno ispripovjediti sreću i mir vjerne duše koja vidi samo dobro i ne mrmlja niti sudi? Ne kažem da je ona u miru, lišena morskog valovlja i oluja, nego je u miru njezina volja, jer je jedno sa slatkom voljom Božjom i Njemu prepušta sud i ne uzima na se brigu što drugi čine (…). Sestre moje, samo je Bog bez nedostatka i svaka pojedina neka misli da je gora od svih (…), dužnost nam je misliti radije dobro nego li zlo, i nemojte reći: 'Ne mogu zadržati misli', vjerujem vam, ali uredite svoju volju da se ne slaže, jezik da ne izgovara. Ni glad, ni žeđ, ni progonstvo, ni oganj, ni mač, ni sadašnjost ni budućnost, ni anđeli ni demoni ne mogu me odijeliti od ljubavi Kristove ako ja to neću.“

Opširnije...